Prema kalendaru se procjenjuje da je prvi dan mjeseca Ramazana, odnosno prvi dan posta na dan 11. mart 2024.g dok se prva teravija klanja noć ranije.
Prema trenutnom hidžretskom kalendaru, ramazanski Bajram je 1. Ševvala 1445. H.g. ili 10. aprila 2024.
Prema trenutnom hidžretskom kalendaru, prvi dan Kurban Bajrama je 10. Zul-hidždžeta 1445. H.g. ili 16. juna 2024.
Važna napomena: Obzirom da se nastupanja Bajrama svake godine potvrđuje prema viđenju mlađaka, mi svake godine pratimo i na našim društvenim mrežama potvrdimo tačan datum. Pratite nas na društvenim mrežama kako biste na vrijeme bili informisani.
Bajram je islamski praznik koji predstavlja vrhunac islamskog vjerskog kalendara i simbolizira završetak dva važna perioda u islamskoj praksi, Ramazana i Hadždža. U džematu Firdeus proslavljamo dva naša najznačajnija praznika, Ramazanski Bajram i Kurban Bajram, poznat i kao Hadžijski Bajram.
Ramazanski Bajram je praznik koji označava kraj mjeseca Ramazana, mjeseca obaveznog posta. To je vrijeme radosti, zahvalnosti i zajedništva za muslimane širom svijeta. U džematu Firdeus, ovaj praznik nosi duboko duhovno značenje i tradicionalno se obilježava kroz molitvu, čestitke i dijeljenje poklona.
Obzirom da je Ramazan mjesec posta, i muslimani poste cijeli mjesec, Bajram se nakon mjeseca posta zaista doživljava kao veliki praznik. Vjernik proslavlja pobjedu nad samim sobom jer se cijeli mjesec dana uzdržavao od jela, pića i ostalog, od izlaska do zalaska sunca svaki dan.
Ramazanski Bajram simbolizira postignuće duhovne discipline, samokontrole i bliskosti s Gospodarom dž.š. tokom mjeseca posta. Nakon mjeseca suzdržavanja i duhovne obnove, Bajram označava oslobađanje od fizičkih i duhovnih ograničenja.
Vjernici za Bajram oblače svoju najljepšu odjeću, često kupe nešto novo, posjećuju rodbinu i prijatelje, udjeljuju jedni drugima poklone, itd.
Djeca se posebno raduju Bajramu. Tradicija Bošnjaka je da se djeca posebno daruju za Bajram u narodu poznatom “Bajram bankom”. Djeca kao poklon dobivaju simbolični iznos novca kao nagradu za svoj trud tokom Ramazana.
U tradiciji Bošnjaka običaj je još organizirati zajednički doručak ili ručak nakon Bajram namaza u krugu najbliže familije, gdje se na jelovniku redovno nalaze tradicionalni bosanski specijaliteti i kolači.
Ramazanski Bajram je vrijeme veselja i radosti, ali isto tako podsjeća vjernike na važnost zahvalnosti, poštovanja i solidarnosti s drugima. Kroz molitvu, obrede i druženje, muslimani u džematu Firdeus slave ovaj praznik kao priliku za duhovnu obnovu.
Postoji mnogo učenjaka koji su istakli suglasnost islamskih pravnika o tome da se Bajram namaz sastoji od dva rekata. To potvrđuje hadis Ibn Abbasa, r.a., koji kaže: "Poslanik bi dolazio na musallu i klanjao dva rekata bajram-namaza, ne bi klanjao (nafilu) ni prije ni poslije namaza." (Buharija i Muslim)
U skladu s jednoglasnim mišljenjem učenjaka, nije propisano učenje ezana niti ikameta za bajram-namaz. To pokazuje hadis Džabira, r.a., koji kaže: "Prisustvovao sam bajram-namazu sa Allahovim Poslanikom, alejhis-selam, pa je počeo sa namazom, prije hutbe, bez ezana i ikameta." (Muslim)
Što se tiče dodatnih tekbira u namazu nakon početnog tekbira, islamski učenjaci imaju različita mišljenja. Neki spominju dvanaest različitih stavova o tome. Ovdje ćemo iznijeti mišljenja četiri pravne škole, uz navođenje relevantnih dokaza.
Većina pravnika, uključujući tri pravne škole: malikijsku, šafijsku i hanbelijsku, smatra da se na prvom rekatu donosi sedam tekbira, a na drugom pet. Postoje određena neslaganja među njima, kao što je pitanje uključivanja početnog tekbira ili tekbira za ustajanje na drugi rekati. No, generalno, slažu se da se na prvom rekatu donosi sedam tekbira, a na drugom pet.
Hanefijska pravna škola smatra da se na prvom rekatu donose tri tekbira prije kiraeta, a na drugom rekatu tri tekbira poslije kiraeta.
Većina dokaza koji podupiru ove stavove su slabog stepena (daif) hadisi, ali je bitno napomenuti da je donošenje dodatnih tekbira pohvalno (sunnet) po suglasnom mišljenju islamskih učenjaka. Ako bi ih osoba izostavila, namjerno ili nenamjerno, njen namaz bi bio ispravan. Ovaj jednoglasni stav spominje Ibn Kudame u svom djelu "El-Mugni".
Ako osoba koja slijedi imama u namazu klanja za imamom koji preferira mišljenje suprotno njenom, prema mišljenju tri pravne škole: hanefijske, šafijske i hanbelijske, treba slijediti imama bez obzira na to što on preferira drugo mišljenje. Allahov Poslanik je rekao: "Imam je postavljen da bi ga slijedili, i nemojte se razlikovati od njega..." (Buharija i Muslim)
Većina islamskih pravnika smatra pohvalnim podizanje ruku u namazu prilikom donošenja dodatnih tekbira. Ovo mišljenje dijele hanefijska, šafijska i hanbelijska pravna škola, iako nema jasnog (vjerodostojnog) hadisa koji to potvrđuje. Ipak, postoje vjerodostojne predaje od nekih učenjaka prvih generacija koje to potvrđuju.
Prema suglasnom mišljenju islamskih učenjaka, sunnet je da se Kur'an uči naglas prilikom klanjanja Bajram namaza. Dva rekata Bajram namaza se klanjaju kao i svaki drugi dvorekartni namaz.
Što se tiče bajramske hutbe, pohvalno je da ljudi pažljivo slušaju hutbu nakon klanjanja Bajram namaza, što je mišljenje većine islamskih učenjaka i četiri pravne škole, dok neki kažu da je to jednoglasno mišljenje učenjaka. Dakle, ako neko klanja namaz, a zatim napusti mjesto Bajram namaza prije slušanja hutbe, njegov namaz će biti ispravan i neće biti grešan, ali je bolje ostati i slušati bajramsku hutbu.
Ako žene prisustvuju bajram-namazu, ili ako se bajramska hutba prenosi putem radija ili televizije, pohvalno je da imam posveti dio hutbe ženskoj populaciji. To je bila praksa Allahovog Poslanika, alejhis-selam, kako je zabilježeno u hadisu Džabira, r.a., kod Buharije i Muslima.
Što se tiče osobe koja zakasni na Bajram namaz, većina islamskih učenjaka smatra da bi trebala klanjati namaz na isti način kao i u džematu, jer nema argumenata koji ukazuju na razliku u načinu klanjanja.
U slučaju da bajram bude u petak, većina islamskih učenjaka, uključujući učenjake hanefijske, malikijske, šafijske i bukvalističke pravne škole, smatra da osoba nije oslobođena obaveze dolaska na Džuma namaz odlaskom na Bajram namaz, jer su to dva odvojena ibadeta.
Međutim, neki učenjaci smatraju da ako bajram bude u petak, osobe koje su klanjale Bajram namaz nisu obavezne dolaziti na Džuma namaz, osim imama koji su obavezni prisustvovati na oba navedena. Ovo mišljenje podržava imam Ahmed i šejhul-islam Ibn Tejmijje, koji se pozivaju na riječi Allahovog Poslanika kada su se spojili Bajram i Džuma namaz: "Ovo je dan u kojem su se spojila dva praznika, pa ko želi, ovaj dolazak mu je dovoljan i za Džumu, a mi ćemo i Džumu klanjati." (Hadis je zabilježen kod Ebu Davuda - br.1073, i drugih, od Ebu Hurejre, a njegovu vjerodostojnost potvrdio je šejh Albani)
Što se tiče povratka kući nakon Bajram namaza, sunnet je da se osoba vrati drugim putem, a ne istim kojim je došla. Neki učenjaci navode suglasnost islamskih učenjaka po ovom pitanju, koristeći riječi Abdullaha ibn Omera, r.a.: "Allahov Poslanik odlazio je na Bajram namaz jednim putem, a vraćao se drugim." (Hadis je zabilježio imam Ebu Davud, br.1156, njegovu vjerodostojnost potvrdio je šejh Albani)
Kurban Bajram ili Hadžijski Bajram je drugi najveći muslimanski praznik kojeg simbolizuje klanje kurbana po kojem je ovaj Bajram i dobio ime. Prinošenje žrtve na Kurban Bajram predstavlja spremnost Ibrahima a.s. da žrtvuje svog sina Ismaila u poslušnosti prema Allahovoj dž.š naredbi. Kod proslave, čestitanja, klanjanja Bajram namaza, se ništa ne razlikuje u odnosu na Ramazanski Bajram. Jedina i najveća razlika je Kurban.
Allah dž.š. je naredio klanje kurbana riječima: “Zato se Gospodaru svome moli i kurban kolji.” (El-Kewser, 2) To je potvrđeno i sunnetom Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i smatra se preporučljivim onima koji su u mogućnosti. Hadis koji prenosi Enes, r.a., kaže: Poslanik je zaklao dva crna rogata kurbana. Učinio je to svojom rukom prethodno proučivsi bismillu i donijevši tekbir.” (Buharija i Muslim)
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, govorio je o vrijednosti klanja kurbana: “Za Kurban-bajram, čovjek ne može uraditi nijedno djelo draže Allahu od puštanja kurbanske krvi. Kurban će na Sudnji dan doći sa svojim rogovima, papcima i runom. Kurbanska krv stigne do Allaha prije nego što padne na zemlju. Stoga se i vi radujte kurbanu!” (Et-Tirmizi i Ibn Madže)
Kao kurban se može zaklati deva, krava, ovca ili ovan, koza. Uslov je da životinja predviđena za kurban bude zdrava i bez mana. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: ”Četvoro se ne mogu zaklati kao kurban: izrazito ćorava životinja, izrazito bolesna, izrazito hroma i izrazito mršava, kojoj se na kostima ne može napipati meso.” (Et-Tirmizi)
Klanje kurbana počinje nakon Bajram namaza. Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: ”Ko kurban zakolje prije bajram namaza, zaklao ga je radi sebe, a ko ga zakolje nakon namaza i njegove dvije hutbe (misli se na hutbe nakon bajram namaza) upotpunio je svoje prinošenje žrtve i obavio je sunnet.” (Buharija i Muslim)
Ako osoba zna kako, najbolje je da sama zakolje svoj kurban, dok će oni koji nisu u mogućnosti povjeriti to drugoj osobi. Prilikom klanja, treba izgovoriti 'Bismillu' i reći 'Allahu ekber'. Također je lijepo reći: 'Allahu moj, ovo je od (ime osobe)'. Jer se prenosi od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao prilikom klanja kurbana: ”Bismillahi wallahu ekber. Allahu moj ovo je za mene i za one koji nisu prinijeli žrtvu iz moga ummeta.” (Ebu Davud i Et-Tirmizi)
Ako neko ne stigne zaklati kurban prvog dana bajrama, može to učiniti drugog ili trećeg dana, kako je preneseno od nekih ashaba.
Preporučljivo je jesti meso kurbana koji je osoba zaklala, ali također je važno podijeliti ga s rodbinom, komšijama i siromašnima. “Jedite meso njihovo, a nahranite i siromaha ubogog!” (El-Hadždž, 28) “Jedite ih, a nahranite i onoga koji ne prosi, a i onoga koji prosi!” (El-Hadždž, 36)
Naši prethodnici su običavali podijeliti kurban na tri dijela: jedan dio bi zadržali za sebe, drugi dio bi podijelili prijateljima i familiji, a treći dio bi dali siromašnima kao sadaku. Ako neko angažuje mesara da zakolje kurban, ne smije mu platiti kurbanskim mesom, već mu treba platiti novcem. Također, nije dopušteno zadržati kurbansku kožu nego je treba dati kao sadaku.
Dovoljno je zaklati jednog ovna kao kurban za sve ukućane, bez obzira na njihov broj. Ebu Ejjub, r.a., prenosi sljedeće: “U doba Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, domaćin bi klao jedan kurban za sebe i za svoje ukućane.” (Et-Tirmizi)
Osoba ko odluči zaklati kurban nakon nastupa mjeseca Zul-hidždžeta ne bi trebala skidati dlake s tijela (brijanjem, šišanjem...) niti sjeći nokte. Ova zabrana traje sve do klanja kurbana. U hadisu koji prenosi Ummu Seleme r.a. od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kaže se: “Kada nastupi prvih deset dana zul-hidždžeta, a neko od vas bude želio zaklati kurban, neka ne dira svoju kosu i nokte!” (Muslim)
Ova zabrana ne važi za ostale članove porodice osobe koja namjerava zaklati kurban. Ako neko iz zaborava, neznanja ili iz nužde (na primjer, zbog bolesti) prekrši ovu zabranu, neće biti griješan. Međutim, ako to učini namjerno, trebao bi se pokajati.
Džemat Firdeus svake godine organizuje klanje kurbana u domovini na način da se izvrše uplate troškova kupovine i klanja kurbana, a naši dugogodišnji saradnici za nas kupe kurban od pouzdanih osoba, te ga zakolju također pouzdane i provjerene osobe. Podjela naših kurbana se vrši većinom bošnjacima povratnicima u drugi entitet koji su slabog imućnog stanja i u potrebi su.
Ukoliko želite da se i vaš kurban kupi i zakolje u domovini, javite nam se za više informacija.
Pratite takođe profile našeg džemata na društvenim mrežama gdje svake godine blagovremeno obavijestimo naše pratioce o svim detaljima koji su vezani za kurbane.
Što se tiče čestitanja Bajrama, dozvoljeno je čestitati na bilo koji način koji nije protivan šerijatu. O tome postoje fetve imama Ahmeda, Malika, šejhul-islama Ibn Tejmijje, kao i mnogih savremenih učenjaka.
U našem narodu imamo različita mišljenja o trajanju Bajrama, ali vjerodostojne predaje nam govore da Ramazanski Bajram traje jedan dan, dok Kurban Bajram traje četiri dana.
Datumi oba Bajrama se određuju prema hidžretskom kalendaru dok se precizan datum ne može odrediti dok se ne pogleda vidljivost mladog mjeseca. Ramazanski Bajram nastupa odmah nakon isteka mjeseca Ramazana, dok Kurban Bajram nastupa dan poslije Arefata 10. Zul-hidždže. Džemat Firdeus svake godine prati pojavljivanje mlađaka (mladog mjeseca) te obavještava vjernike i tačnom nastupanju Bajrama. Da biste imali uvijek preciznu i blagovremenu informaciju o datumu oba Bajrama, pratite profile džemata Firdeus na društvenim mrežama.
Od Allahovog Poslanika alejhis-selam ne postoji vjerodostojna predaja da se Bajram namaz, kao i bilo koji drugi namaz, nijeti riječima. Za svaki namaz je jedino neophodan i obavezan nijet u srcu, dakle odluka da klanjamo određeni namaz. Sva ostala mišljenja nemaju utemeljenje u Islamu.
Muslimani za Bajram poklanjaju svojim najmilijima poklone zavisno o tome kome je poklon namijenjen. Bajram banka je najprikladniji poklon za djecu, što predstavlja simbolični novčani iznos koji se za Bajram daje djeci. Odrasli poklanjaju jedni drugima poklone koji su adekvatni i prikladni osobama kojima su namijenjeni.
Bajram Serif Mubarek Olsun je čestitka Bajrama koja se na našim prostorima najčešće koristi, a preuzeta je iz Turskog jezika i znači jednostavno “Neka ti je sretan Bajram” ili “Neka ti je blagoslovljen Bajram”. Odgovor na ovakvu čestitku je Allah Razi Olsun što znači “Neka je Allah dž.š. zadovoljan s tobom”.
